SEOSKI TURIZAM – RESURS KOJI ČEKA DA BUDE VALORIZOVAN

O ekonomskim efektima turizma na privredu neke zemlje ističu se društveni proizvodi, gdp, platni bilans, investicije per capita, i slično. Krupne riječi koje malo nas zaista lično dotiču. Medjutim, čini se da su benefiti razvoj seoskog turizma izuzetno veliki.

Seoske sredine obično obiluju značajnim prirodnim i kulturnim razvojnim resursima, ali i pored toga sela prilično zaostaju u razvoju u odnosu na gradska urbanizovana područja. Tu su i migracije selo-grad, koje su obično jednosmjerne. Iseljavaju se sve strukture stanovništva, a naročito mladi, koji ne vide svoju perspektivu na selu.

Seoski turizam se javlja kao potencijalni pokretač ruralnog razvoja. To se često ljudima servira poput neke bajke, pa ljudi previše i ne vjeruju u to, jer se ne možemo pohvaliti ni preterano dobrim rezultatima u praksi. Međutim, seoski turizam zaista može promeniti socio-ekonomsku sliku nekog ruralnog područja, a pozitivni efekti su višestruki. Razvojem seoskog turizma podstiče se razvoj poljoprivrede, kao primarne djelatnosti na selu;
  – seoski turizam kreira nova radna mesta, ali i čuva postojeća (u poljoprivredi);
  – turizmom se mogu plasirati proizvodi domaće radinosti, što podrazumeva razvoj zanatstva;
  – razvoj turizma na selu stvara nove poslovne prilike i predstavlja novu šansu za mlade, čime bi se smanjio negativan trend iseljavanja u grad;
  – razvoj seoskog turizma pretpostavlja očuvanje prirodne sredine (ekoturizam), ali i lokalne kulture, tradicije i običaja (etnoturizam);
  –  razvoj turizma bi selu doneo veće šanse za izgradnju boljih puteva i poboljšanje infrastrukture.

Etno selo Brezna

U Crnoj Gori nažalost ne postoji razvijena strategija razvoja ruralnog turizma. Individualni preduzetnici su prepoznali interes i značaj za razvoj seoskog turizma te se kao takvi već prepoznali na turističkoj mapi Crne Gore. Medju prvima treba izdvojiti Etno selo Montenegro Brezna, Nevidio, Kula Damjanova, I dr.
Za više informacija o mogućnostima za razvoj seoskog turizma, raspoloživim kreditima, potrebnim uslovima koje morate da zadovoljite da bi otvorili tursitičko domaćinstvo, zakonskim obavezama koje morate da ispoštuje – zakažite sastanak sa predstavnici Business support centra office@bscentar.me

Priroda Crne Gore – resurs ogromnog potencija

CASE STUDY: Seosko domaćinstvo Matezović, Hrvatska (autor: M.Cvetek, 2011.godine)
Seosko domaćinstvo Matezović (u daljem tekstu izletište) nalazi se u mjestu Gračec, na području grada Dugo Selo u istočnom dijelu općine Brckovljani, u prirodnoj idili podno crkve Sv. Brcka na terenu koji je u protekloj povijesti pripadao poznatoj plemićkoj obitelji grofa Draškovića.

Gračec je naselje u općini Brckovljani u Zagrebačkoj županiji, smješteno uz državnu cestu D41 Zagreb-Dugo Selo-Koprivnica, samo 6 km od Dugog Sela i 1 km od mjesta Brckovljani. Mjesto se nalazi na 105 m nadmorske visine u mikroregiji Lonjsko-česmanske zavale Središnje Hrvatske. Na površini od 3.82 km2 živi, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 1 127 stanovnika. Naselje se prvi puta spominje 1670. godine kao posjed obitelji Zrinski, a ime je nastalo od grada-tvrđave Božjakovine koja se nalazi u blizini. Godine 1802. mjesto je pripalo vlasniku gospoštije Božjakovina, Đuri Draškoviću, a od 1850. godine u sastavu je kotara Dugo Selo. Od 60-ih godina prošlog stoljeća dio je općine Dugo Selo te, naposljetku, od 1993. godine nalazi se u općini Brckovljani.
Ukupna površina izletišta proteže se na dva hektara zemljišta, kojeg čini 14 parcela kupljenih od 11 vlasnika, u sklopu kojeg su tri ribnjaka namijenjena ljubiteljima ribolova kao i drugim ljubiteljima prirode. Izletište je smješteno u predjelima šumovitog brežuljka ispunjenog raznim sjenicama i mostovima kao i dječjim igralištem te se prostire na prekrasnoj livadi namijenjenoj za održavanje raznih sportskih igara. Uz osiguran veliki parkirni prostor, nalazi se restoran u dvije stare, tradicionalne posavske kuće sa čijih se terasa proteže pogled preko cijelog izletišta u daljinu i prema gradovima Vrbovec i Ivanić Grad.


Vlasnik objekta je otpočeo s poslovanjem u 8. mjesecu 2008. godine, a samo uređenje prostora je trajalo dvije godine prije toga. Na izletištu Matezović ukupno ima četvoro zaposlenih koji su ujedno članovi obitelji, a prema potrebi zapošljavaju pomoćne kuhare i konobare. Prilikom pokretanja ovog posla vlasnik nije dobio nikakvu novčanu pomoć općine i županije, već je poslovao s vlastitim financijskim sredstvima i kreditom. Što se tiče djelatnosti, na domaćinstvu su podjednako zastupljeni i poljoprivreda i turizam, kako sam vlasnik kaže:
– „Podjednako je važna i poljoprivreda i turizam, ne bi mogli ovo raditi da se bavimo samo turizmom, jer sama poljoprivreda se bazira na jezerima, ribi i vrtovima s raznim poljoprivrednim kulturama, ali kada ne bi imali dio turizma ni taj poljoprivredni dio ne bi mogao sam za sebe funkcionirati, ili obrnuto“.
Ono što je vlasnika podstaklo da se počne baviti seoskim turizmom prema njegovim riječima je:
– „Prva stvar, ja sam iz kraja za koji znam reći da je najljepši dio Hrvatske, Slunja. Druga stvar, volim vodu, volim prirodu i volim ovakve prostore. U samom početku bavljenja ovim poslom nisam zamislio da će ovo otići ovako daleko, pogotovo u ugostiteljskom djelu, ali evo život, situacije i prilike nas vode svakakvim putevima. Zamišljeno je da će biti puno manji prostor i manji objekt.“

Aktivnosti na seoskom domaćinstvu Matezović
Aktivnosti koje seosko domaćinstvo Matezović nudi su različite. Ono je ponajprije izletište koje možete posjetiti kako bi se odmorili i opustili na otvorenim terasama, šetnjom oko ribnjaka ili povišenim šetnicama među krošnjama šumskog drveća, a najmlađi mogu uživati na dječjem igralištu. Seosko domaćinstvo Matezović organizira domjenke i svečanosti do 70 osoba (rođendane, pričesti, krstenja,…) ili pak jednodnevne izlete za škole, vrtiće, preduzeća. Gosti mogu loviti ribu, a po dogovoru se organizira sportski ribolov uz nagrade. Posjetitelji imaju mogućnost najma sjenice u kojoj mogu prirediti vlastiti roštilj i družiti se. Tijekom toplog dijela godine moguća je vožnja pedalinama ili kajakom po jezeru, a postoji i mogućnost kampiranja. Tamo dolaze grupe na team building, pa se izvode razne starinske, sportske igre u dogovoru s vlasnikom. Tradicionalno se već treću godinu za redom za 1. Maj održava alka biciklima u suradnji s biciklistima iz okoline. Na pitanje „Imate li usluge smještaja?“ vlasnik je odgovorio: „Da, za sada samo tri sobe. Planirao sam urediti još nekoliko soba i apartman, ali trenutno je preskupo.“

Ono što domaćinstvo čini posebnim je etno zbirka. Sastoji se od raznih starih predmeta koje je vlasnik sakupljao po starim kućama i dvorištima. Zbirku čini razno posuđe, oruđe, alat, plugovi, glačala, tranzistor i slično. Zbirka nije službeno registrirana, ali u objektima i izvan njih ima puno predmeta koji se mogu vidjeti. Vlasnik čak planira jednu manju drvenu kućicu urediti i otvoriti suvenirnicu.

Gastronomska ponuda
Predivne drvene kuće smještene na šumovitom brežuljku pravi su gastronomski raj. Odlična domaća hrana i veliki izbor domaćih napitaka (orahovac, višnjevac, medica, šljivovica, travarica, viljamovka) iz vlastite proizvodnje pravi su mamac za ljubitelje dobrog zalogaja i još bolje kapljice. U bogatoj gastronomskoj ponudi izletišta možete birati: jela s roštilja (punjeni lungić, pljeskavice, ražnjići, kotleti), jela s ražnja (odojak, janjetina), jela ispod peke (janjetina, teletina, patka), šarana s rašlji, pečena pastrva, domaći kruh, domaći sir i vrhnje, domaće kobasice, kulen, domaće juhe, štrudle, pite, gibanice i palačinke. Prema dogovoru se može pripremiti: fish paprikaš, gulaš i kotlovina. Sezonska jela koje domaćinstvo nudi su: krvavice i buncek. Izletište Matezović također se može pohvaliti s vrlo rijetkim primjerom gastronomske ponude šarana s rašlji kojeg možete dobiti bilo koji dan u tjednu bez posebne najave i narudžbe.

Gosti seoskog domaćinstva Matezović
Na pitanje „Tko su Vaši gosti?“ vlasnik je s velikim osmijehom odgovorio:
– „Od dječjeg vrtića do grupa penzionera. Ljudi dolaze na razne proslave koje ugovore unaprijed, čak je bilo i par manjih svadbi, ili pak na jednodnevni posjet kako bi se opustili i uživali u prirodi“.
Vlasnik kaže da broj unaprijed dogovorenih grupnih posjeta doseže i 150 godišnje, a fali dnevnih posjeta. Dolazi i nekoliko grupa stranih gostiju, npr. unatrag četiri godine svako ljeto dolazi grupa doktora iz Londona, zatim jedna grupa gostiju iz Kurdistana, tokom godišnjeg odmora svrate Rusi, Česi, Poljaci i ostali koji slučajno prolaze ovim krajem. Što se tiče gostiju, izletište je posjetio župan Kožić, strani političari koji borave u Republici Hrvatskoj i na izletištu organiziraju domjenke, zatim pjevačica Lana Jurčević, glumice Mila Elegović i Ksenija Pajić, glumci Stojan Matavulj i Emir Hadžihafizbegović, komičar Ivan Šarić, a trenutno se na izletištu snimaju scene serije „Vatre Ivanjske“.
Vlasnik kaže da slobodno može reći da neugodnih iskustava nisu imali, u ovih šest i pol godina poslovanja može se naći jedna ili dvije osobe, ali to je zanemarivo. To je stvar njihovog karaktera ili nečeg drugog. Uglavnom, gosti su zadovoljni s obitelji Matezović, a ona je zadovoljna s gostima koji odlaze s kupljenim likerima i rakijama iz vlastite proizvodnje.



Komentariši